Promene veličine i strukture zemljišnog poseda u Kneževini Srbiji (1834–1867)

Miljković Katić, Bojana (2019) Promene veličine i strukture zemljišnog poseda u Kneževini Srbiji (1834–1867). Agroekonomika/Agrieconomica, 83. pp. 51-59. ISSN 0350-5928

[img] Text
2019 BMK - Agroekonomika_83.pdf
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (15MB)

Abstract

Između 1834. i 1867. obradive površine u Kneževini Srbiji su veoma povećane (oko 100%), budući da se zemljoradnja zasnivala na krčenju zajedničke opštinske zemlje. Veličina prosečnog poseda, međutim, povećana je tek oko 20%, jer je postignuto anuliralo veliko povećanje stanovništva, većinom agrarnog. Prosečan posed je ipak povećan do optimalne veličine za uslove egzistencijalne zemljoradnje. U privatnom zemljišnom posedu najviše je bilo njiva, livada i vinograda. Udeo njiva je povećan sa oko 2/3 na 3/4, dok se udeo livada nije značajnije menjao. Do 1862. poljoprivrednici su postali vlasnici zemljišta namenjenog stočarstvu (tzv. zabrani), koje su ranijih decenija samo koristili. Tako su kompenzovali smanjenje pašnjačkih površina na zajedničkom zemljištu, nastalo zbog intenzivnog krčenja, što je omogućilo nesmetani razvoj stočarstva

Item Type: Article
Additional Information: ISSN 2335-0776 (On line)
Uncontrolled Keywords: Kneževina Srbija, krčenje, veličina poseda, struktura poseda
Subjects: D History General and Old World > D History (General) > D204 Modern History
D History General and Old World > DR Balkan Peninsula
Depositing User: Istorijski Institut
Date Deposited: 24 Mar 2022 12:43
Last Modified: 24 Mar 2022 12:43
URI: http://rih.iib.ac.rs/id/eprint/327

Actions (login required)

View Item View Item